2003.

2004.-2005. | 2003. | 1997.

Trendovi na međunarodnom turističkom tržištu
Konkurentska pozicija Hrvatske
Konkurentska pozicija hrvatskog proizvoda 'sunce i more'

Trendovi na međunarodnom turističkom tržištu

Kvantitativna kretanja (dugoročne prognoze WTO-a za razdoblje 1995.-2020.):

• Tijekom proteklih pedesetak godina turizam bilježi kontinuirani rast, a rast dolazaka po stopi od 4,1% godišnje očekuje se i nadalje;
• Trend rasta međunarodnih putovanja očekuje se u svim svjetskim makroregijama, iako rast neće biti ravnomjeran. U Europi, a i na editeranu koji će i dalje ostati najvažnija receptivna područja na svijetu predviđa se ispodprosječni rast (oko 3%).

Kvalitativna kretanja – ključni megatrendovi u turizmu:

• Segmentacija tržišta i diverzifikacija turističke ponude;
• Novi turizam;
• Paralelni procesi okrupnjavanja i rasta malog poduzetništva;
• Tehnologija;
• Kupac u poziciji moći.

na vrh

Konkurentska pozicija Hrvatske

• Procjenjuje se da su posjetitelji i turisti u Hrvatskoj u 2004. godini ostvarili ukupnu potrošnju u iznosu od 6,9 milijardi eura;
• U 2003. godini u Hrvatskoj je ostvareno 46,6 milijuna noćenja u registriranim komercijalnim smještajnim kapacitetima;
• Hrvatska je gotovo u potpunosti odmorišna destinacija (odmor je osnovni motiv dolaska za oko 97% gostiju). Riječ je o pasivnom odmoru koji, iako gubi na važnosti, predstavlja osnovni razlog dolaska;
• Polazeći od utvrđenog zadovoljstva gostiju aduti naše ponude su (još uvijek) ljepota krajolika, mogućnost obiteljskog odmora, osobna sigurnost i gostoljubivost;
• U razdoblju od 2001. do 2003. godine ukupna potražnja za zemljama hrvatskog konkurentskog kruga smanjena je za 0,8%. Pri tome su Italija (-1,7%) i Španjolska (-1,7%), kao dva najvažnija receptivna područja (u 2003. godini ove su države privlačile 81% ukupne potražnje) te Grčka (-6,9%), ostvarile smanjenje, dok su Hrvatska (7,7%) i Turska (13%) zabilježile povećanje potražnje;
• Hrvatska (2003.) je u analiziranoj skupini prema kriteriju udjela u ukupnom fizičkom prometu najmanje receptivno područje (5,4%), dok najveći udio ima Italija (40,7%), a slijede Španjolska (40,5%), Turska (6,8%) te Grčka (6,6%);
• U 2003. godini Hrvatska je raspolagala s 8,8% ukupnog smještajnog kapaciteta analizirane skupine. Tržišni lider je Italija (50%), a slijede Španjolska (27,8%) te Grčka (oko 8,5%) i Turska (5,1%);
• Najveći porast kapaciteta u razdoblju od 2001. do 2003. godine zabilježen je u Turskoj (19%) te u Španjolskoj (5%);
• Španjolska je prema kriteriju korištenja kapaciteta odnosno konkurentskoj sposobnosti tržišni lider;
• Hrvatska je jedino analizirano emitivno područje koje u promatranom razdoblju poboljšava omjer između udjela u potražnji i udjela u kapacitetu.

na vrh

Konkurentska pozicija hrvatskog proizvoda sunce i more'

• Sunce i more kontinuirano je najjači turistički proizvod današnjice sa stalnom tendencijom rasta koji čini oko trećinu svih međunarodnih odmorišnih putovanja Europljana;
• Koncept sunce i more putovanja se mijenja. Vidljiv je pojačani interes za tzv. 'kombiniranim putovanjima', odnosno sunce i more motiviranim putovanjima, ali koja su nadopunjena, primjerice, nekom kružnom turom ili proizvodom posebnog interesa sačinjavajući jedinstveni 'paket';
  Hrvatske destinacije u sklopu promatranog konkurentskog kruga bilježe ispodprosječnu iskorištenost kapaciteta, a u analiziranom razdoblju nisu bitno poboljšale konkurentsku poziciju;
• Sve analizirane destinacije, osim Santa Cruz de Tenerife, kao karakteristični predstavnici tradicionalnih 'sunce i more' destinacija iskazuju izrazitu sezonsku koncentraciju potražnje u ljetnim mjesecima. Najveći stupanj sezonalnosti zabilježen je u Riminiju u kojem se tijekom četiri ljetna mjeseca 2003. godine realiziralo 80,3% ukupnog godišnjeg broja noćenja, a slijede Splitsko-dalmatinska (74,8%) te Istarska (71,4%) županija, Baleari (65,9%) te područje Venecije (60,2%);
• Analizirane destinacije ostvarile su tijekom 2003. godine ukupno 195 milijuna noćenja, od čega 40,7 milijuna domaćih te 154 milijuna inozemnih noćenja. Njemačka s udjelom od 35% te Velika Britanija s udjelom od 25% najvažnija su emitivna područja za analizirane destinacije.
• Prosječne cijene organiziranih putovanja (paket aranžmani) na europskim emitivnim tržištima za ljetovanja u mediteranskim zemljama kreću se u rasponu 56-70 Eura. U slučaju aranžmana bez prijevoza taj raspon je 46-61 Euro tj. u lipnju i rujnu je prosječna cijena po danu boravka 46 Eura, srpnju 57 Eura i u kolovozu 61 Euro. Prema prosječnim cijenama aranžmana bez prijevoza Hrvatska spada u red povoljnijih destinacija na svim tržištima osim na njemačkom;
• Prosječni ukupni dnevni troškovi u Hrvatskoj su veći od prosječnih ukupnih troškova za konkurentski krug zemalja. Prosječna cijena košarice proizvoda i usluga utemeljenih na polupansionu u Hrvatskoj je 88 Eura, a u konkurentskim zemljama oko 80 Eura. Ukoliko je riječ o paketu 'noćenje s doručkom', prosječni ukupni dnevni trošak je oko 96 Eura u Hrvatskoj te oko 90 Eura u konkurentskim zemljama. Iznadprosječna razina ukupnih troškova boravka u hrvatskim destinacijama posljedica je, valja to naglasiti, činjenice da cijene smještaja u Hrvatskoj odražavaju objavljenu razinu cijena ('rack rate') dok su cijene smještaja u konkurentskim destinacijama prikupljene s online rezervacijskih sustava koji često nude reducirane cijene;
• S prosječnim izvansmještajnim troškovima paketa proizvoda i usluga vezanih uz 'polupansion' od 22 Eura Hrvatska je povoljnija u odnosu na konkurentske destinacije (26 Eura). Za paket proizvoda i usluga vezanih uz 'noćenje s doručkom' u Hrvatskoj treba izdvojiti oko 36 Eura, a u konkurentskim destinacijama 43 Eura;
• Hrvatska se na turističkom tržištu percipira kao lider u kvaliteti resursne turističke osnove, međutim, njezina konkurentska pozicija znatno je oslabljena zaostajanjem u kvaliteti ostalih elemenata turističke ponude. To se posebice odnosi na kvalitetu hotelske ponude te kvalitetu i raznovrsnost sadržaja za kulturu i zabavu koji se, ujedno, mogu definirati i kao 'kritične točke' hrvatskog turističkog proizvoda. Uzimajući u obzir izjednačene ocjene kvalitete prirodnih i ekoloških obilježja među promatranim destinacijama s jedne strane, i s druge strane, značajne razlike u ocjeni kvalitete ostalih elemenata turističke ponude, može se zaključiti da je ukupna razina konkurentnosti hrvatskih destinacija znatno manja u odnosu na destinacije konkurente.

na vrh