2004.-2005.
2004.-2005. | 2003. | 1997.
Hrvatski turizam - glavni nalazi
Konkurentske makrodestinacije
Tržišna pozicija konkurentskih makrodestinacija
Tržišna pozicija konkurentskih turističkih područja
Hrvatski turizam - glavni nalazi
- U 2005. godini u Hrvatskoj je ostvareno 50 milijuna noćenja u ukupno registriranim komercijalnim smještajnim kapacitetima (bez luka nautičkog turizma, kola za spavanje i brodskih kabina).
- U odnosu na 2001. godinu turistički promet 2005. godine veći je 18%, najviše u privatnom smještaju (49%).
- Njemačka je i dalje glavno emitivno područje za Hrvatsku (21%) uz Italiju, Sloveniju i Češku; udjeli tih tržišnih lidera (uz izuzetak Italije) se smanjuju, a povećava se udjel drugih područja.
- Duljina boravka turista u smještajnim objektima se skraćuje (prosječno traje 5,5 noćenja), a produžuje se sezona posebno u hotelskim kapacitetima.
- Turistički promet ostvaruje se većinom u hotelima i njima sličnim kapacitetima (42%), zatim u privatnom smještaju (28%) i kampovima (27%); privatne sobe su najzastupljenije u smještajnoj ponudi (s 47% udjela u ukupnim raspoloživim posteljama u kolovozu), potom kampovi (28%) te hotelski kapaciteti (22%).
- Hoteli ostvaruju najvišu razinu iskorištenosti.
- U 502 hotela najviše noćenja (82%) ostvaruje se u hotelima srednje i niže kategorije (s 3 i 2 zvjezdice), a oni i dominiraju u hotelskoj ponudi, ali s nešto nižim udjelom (65%).
- Najvišu razinu iskorištenosti ostvaruju hoteli s 4 zvjezdice koji su u odnosu na 2001. godinu najviše povećali raspoloživi smještajni kapacitete (četverostruko).
- U 224 kampa (bez privatnih kampirališta u kućanstvima) 41% smještajnih kapaciteta je u kampovima s 3 zvjezdice u kojima se ostvaruje 47% ukupne kamping potražnje.
- U odnosu na 2001. najviše je povećan turistički promet kampova s 2 zvjezdice koji su ujedno najviše povećali svoj prihvatni kapacitet u tom razdoblju.
- Natprosječno povećanje noćenja u privatnim smještajnim kapacitetima posljedica je stalnog povećanja kapaciteta i stavljanja novih na tržište, ali i podizanja razine kvalitete praćenja prometa u kućanstvima.
- Najveće turističko područje Hrvatske je Istra, kako prema kriteriju obujma fizičkog prometa (33%), tako i prema kriteriju raspoloživih smještajnih kapacitete (30%).
- Najdinamičniji rast turističkog prometa od 2001. ostvaren je u zadarskom i šibenskom području u kojima je ostvareno i najveće povećanje smještajnih kapaciteta.
- Iako je Istra vodeća regija u hotelskoj ponudi, najvišu razinu korištenja hotelskih kapaciteta 2005. ostvarilo je dubrovačko područje.
Konkurentske makrodestinacije
- 2005. godinu karakterizira opći rast potražnje na svim receptivnim područjima.
- Rast potražnje u cijelom razdoblju od 2001. do 2005. godine zabilježen je u kvalitetnijem hotelskom smještaju.
- Rast smještajnih kapaciteta hotela više i visoke kategorije.
- Na većini tržišta iskorištenost hotela više i visoke kategorije se smanjuje.
- Hoteli s 3 zvjezdice još su uvijek dominantni smještajni kapaciteti i privlače najveći dio potražnje.
- Njemačko i britansko tržište dva su najveća emitivna područja, ali je primjetan trend segmentacije potražnje na svim receptivnim područjima.
- Glavne konkurentske makrodestinacije Hrvatske na turističkom tržištu su Španjolska, Italija, Grčka, Turska, Portugal, Cipar, Bugarska.
Španjolska
- U 2005. godini Španjolska je zabilježila ukupno 353 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima te je prema važnosti, mjerenoj udjelom u ukupnim kolektivnim noćenjima, u analiziranom skupu zemalja zauzimala drugo mjesto, odmah iza Italije.
- Većina turističkog prometa ostvaruje se u primorskim destinacijama (78%).
- Velika Britanija predstavlja za Španjolsku najvažnije emitivno područje.
- U španjolskim hotelima realizira se gotovo 70% potražnje mjerene ukupnim turističkim noćenjima, a po važnosti slijede apartmani, kampovi te ruralni turizam, a rast potražnje ostvaruje se u hotelima i ruralnom turizmu.
- Od 15,8 tisuća hotela kojima raspolaže Španjolska prosječnog kapaciteta 94 postelje, najzastupljeniji su hoteli s 3 zvjezdice, a u razdoblju 2003-2004. najviše je povećan kapacitet hotela viših kategorija (s 5 i 4 zvjezdica).
Italija
- U komercijalnim je smještajnim kapacitetima u 2005. godini ostvareno 356 milijuna turističkih noćenja što Italiju, prema kriteriju udjela u noćenjima, postavlja za lidera u analiziranoj skupini konkurentskih zemalja i unatoč višegodišnjem smanjenju odnosno stagnaciji potražnje.
- U primorskim regijama ostvareno je 61% noćenja.
- Turističko tržište Italije dominantno je određeno kretanjima domaćih gostiju koji ostvaruju gotovo 60% ukupnog turističkog prometa, a vodeće inozemno područje je Njemačka.
- U Italiji se u hotelima realizira dvije trećine ukupne potražnje mjerene noćenjima, a po važnosti slijede turistička naselja, kuće za odmor, ruralni turizam i ostale vrste smještaja.
- U 2005. godini ukupno u Italiji je poslovalo 33,5 tisuća hotela prosječne veličine 30 soba i 61 postelje, među kojima su prevladavali hoteli s 3 zvjezdice.
Grčka
- Grčka je s 55 milijuna turističkih noćenja u analiziranoj skupini konkurentskih zemalja četvrta makrodestinacija. Od 2001. godine bilježi pad turističkog prometa iz sezone u sezonu, pri čemu 2005. godinu karakterizira oporavak i rast.
- U primorskim regijama ostvaruje se 98% turističkog prometa.
- Domaće tržište pojedinačno je najvažnije emitivno područje za Grčku, a slijedi Njemačka te Velika Britanija.
- Hoteli su najvažnija vrsta kolektivnog smještaja u Grčkoj, slijede apartmani i vile za najam te kampovi. Najviše hotelskih noćenja ostvaruje se u hotelima kategoriziranim s 4 zvjezdice (41%).
- Oko 9 tisuća hotela prosječno je imalo 40 soba i 75 postelja.
Turska
- Sa 75 milijuna noćenja u 2005. godini, Turska prema broju ostvarenih noćenja u kolektivnim smještajnim kapacitetima predstavlja treću po veličini makrodestinaciju u analiziranom skupu konkurentskih zemalja.
- Uz iznimku 2003. godine uslijed ratnih događanja u okruženju došlo do blagog smanjenja ostvarenog broja noćenja, Tursku karakterizira intenzivan rast potražnje.
- U primorskim regijama ostvaruje se 84% potražnje.
- Hoteli su najvažnija vrsta smještaja u Turskoj i u njima se ostvaruje 85% noćenja, slijede turistička naselja, kampovi i druge vrste smještaja.
- Domaće stanovništvo ostvaruje četvrtinu noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, a najvažnije inozemno emitivno područje je Njemačka (27%).
- Najviše noćenja u hotelima i sličnim kapacitetima ostvaruje se u hotelima više i visoke kategorije (s 4 i 5 zvjezdica).
- Turska je u 2005. godini raspolagala s 2,1 tisućom hotela prosječne veličine 192 postelje.
Cipar
- S ostvarenih 15 milijuna noćenja Cipar predstavlja najmanje markoodredište analiziranog skupa zemalja.
- Kretanje turističkog prometa na Cipru u posljednjih nekoliko godina karakterizira blagi oporavak nakon golemog smanjenja potražnje tijekom 2002. i 2003. godine, a koji se nije uspio kompenzirati rastom u 2005. godini.
- Na primorskim regijama ostvaruje se 98% ukupnih noćenja.
- Domaće stanovništvo generira tek 7% ukupnih noćenja, a Velika Britanija predstavlja dominantno emitivno područje (52%).
- Cipar raspolaže s ukupno 496 hotela prosječne veličine 154 postelje.
Portugal
- Portugal je u 2005. godini ostvario 43 milijuna noćenja te tako zauzeo, iako nemediteransko odredište, 5. mjesto po veličini prometa u okviru analizirane skupine zemalja (ispred Hrvatske, Bugarske i Cipra).
- Domaći turisti ostvarili su u 2005. godini 41,3% ukupnog broja noćenja (2,3 postotna boda više nego u 2001. godini), a za njima, prema važnosti, slijede turisti iz Velike Britanije (17,5%) te Njemačke (9,5%).
- Tijekom 2005. godine u hotelima i sličnim kapacitetima ostvareno je 82%, u kampovima 15,3% te ostalim kapacitetima 2,6% ukupnog broja noćenja u kolektivnim smještajnim kapacitetima.
Bugarska
- Bugarska kao crnomorska i relativno nova destinacija ostvarila je u 2005. godini 16 milijuna noćenja te je u konkurentskom okruženju druga najmanja destinacija nakon Cipra.
- Bugarsku karakterizira dinamičan rast turističkih noćenja.
- Domaća potražnja ostvarila je u 2005. godini 28% ukupnog broja noćenja, a vodeće inozemno područje je Njemačka.
Tržišna pozicija konkurentskih makrodestinacija
- Nakon višegodišnjih oscilacija, kretanje potražnje u svim zemljama hrvatskog konkurentskog kruga u 2005. godini obilježeno je rastom, pa su ukupna noćenja u odnosu na prethodnu godinu povećana za 3,8%, što je najveći godišnji rast u posljednjih 5 godina. Najveće povećanje potražnje ostvareno je u Bugarskoj, Turskoj i Grčkoj, dok ispodprosječno rastu noćenja u Španjolskoj i Italiji (koje kao vodeće receptivne makrodestinacije apsorbiraju 74% ukupne potražnje).
- Hrvatska u analiziranoj skupini (8 zemalja) zauzima mjesto petog po veličini odredišta prema kriteriju udjela u ukupnom fizičkom prometu, no, kad se zbog usporedivosti s ostalim zemljama u obzir uzmu noćenja u kolektivnim smještajnim kapacitetima, Hrvatska po važnosti pada za jedno mjesto (ispred Bugarske i Cipra), dok je na kamperskom tržištu Hrvatska treća destinacija u konkurentskoj skupini.
- Na razini ukupno ostvarenih noćenja pojedinih makrodestinacija, Hrvatsku karakterizira najveći stupanj sezonalnosti potražnje.
- Mjesec najintenzivnijeg korištenja kapaciteta u svim analiziranim zemljama je kolovoz.
- Španjolska i Italija su lideri i u hotelskim noćenjima (s 70,4% udjela u ukupnim hotelskim noćenjima).
- Udio Hrvatske u ukupno ostvarenim noćenjima u hotelima i sličnim kapacitetima u analiziranoj skupini zemalja dostiže 3% i za 1,5 postotnih bodova je niže negoli što ga Hrvatska ima u ukupnim noćenjima.
- U 2005. godini Hrvatska je ostvarila rast hotelskih noćenja od 6,6%, veći rast od svih zemalja osim Bugarske i Turske.
- Kolektivni smještajni kapaciteti konkurentskih makrodestinacija raspolažu s 10 milijuna postelja, a 72% ponude je koncentrirano u Italiji i Španjolskoj.
- Hoteli i slični kapaciteti konkurentskih makro destinacija raspolažu s 5,4 milijuna postelja.
- Prema kriteriju efikasnosti korištenja kapaciteta, Hrvatska je lider na kamping tržištu među relevantnijim kamping destinacijama jer ostvaruje 41% veći udio u noćenjima negoli što ga ima u kapacitetima.
- Njemačka je najvažnije emitivno tržište za analizirani krug receptivnih makrodestinacija, a vodeće je emitivno područje u većini zemalja (osim Španjolske, Portugala i Cipra).
- Velika Britanija predstavlja drugo po veličini emitivno područje za analiziranu skupinu receptivnih zemalja, a vodeće je emitivno područje za Cipar, Portugal i Španjolsku, dok Hrvatska na britanskom tržištu ostvaruje najmanji udio među svim analiziranim zemljama.
- Hrvatska je zemlja prema kojoj Česi i Mađari iskazuju izuzetno visoku sklonost.
Tržišna pozicija konkurentskih turističkih područja
- Od osamnaest odabranih konkurentskih područja koja se međusobno uspoređuju najviše noćenja ostvaruju Baleari, Kanarsko otočje i Venecija, a najmanje Messina i Šibensko područje.
- Sva analizirana područja obilježavaju bitne oscilacije turističkih kretanja u razdoblju od 2001. do 2005., a najdinamičniji rast ostvaruju turska (Antalija i Mugla) te četiri hrvatska (zadarsko, šibensko, dubrovačko i splitsko-makarsko područje).
- Smanjenje potražnje bilježe veće i masovnije destinacije kao što su Rimini i Baleari te Egejsko otočje i sicilijanska Messina.
- Hoteli i slične vrste smještaja najzastupljeniji su smještajni kapaciteti u ponudi većine konkurentskih područja, pa se u njima ostvaruje i većina turističkih noćenja (preko 60%), a izuzetak su Venecija te, izuzev Dubrovnika, hrvatska primorska područja.
- Baleari i Kanarsko otočje ostvaruju najvišu prosječnu godišnju iskorištenost punog kapaciteta hotela i sličnih vrsta smještaja, a slijede Dubrovačko i Šibensko područje.
- Najniža razina iskorištenosti hotelskih kapaciteta na Egejskom otočju upozorava na smanjenu konkurentnost hotelijerstva tih turističkih destinacija (otočnih skupina Ciklada i Dodekaneza), a niska je i konkurentnost hotelskih kapaciteta Riminija, kao masovne turističke destinacije.
